Procurele informacije iz Rio Tintove studije o uticaju projekta Jadar na životnu sredinu

Rio Tinto je praktično pripremio studiju uticaja svog projekta Jadar na životnu sredinu, navodi Vreme, koje je objavilo detalje iz “insajderskog” dokumenta kompanije, u koji je imalo uvid. Prema pisanju nedeljnika, obuhvaćeni su “hazardi koji prete od rudnika” i način na koji kompanija namerava da ih ublaži, zatim negativni uticaji na životnu sredinu, kao i “ekonomsko-sociološki” uticaj na stanovništvo.

Kako navodi Mihajlo Vujasin za Balkan Green Energy News, studija za projekat Jadar bi trebalo da ima oko šest stotina stranica, sa dodatnim grafikonima, tabelama i mnoštvom detalja, piše Vreme. Međutim, dokument nije objavljen, jer je Ministarstvo životne sredine obustavilo proceduru.

Ovaj nedeljnik piše da interni dokument u kojeg je imao uvid “pokazuje da je ta Studija maltene gotova”, ali da je nakon masovnih protesta krajem godine izrada “politički zaustavljena”.

Rad rudnika 60 godina

Novinari napominju da bi, prema dokumentu do kojeg su došli, kompanija Rio Tinto sa otkopavanjem velikih količina jalovine započela 2023. godine.

Prva ruda bi bila izvađena 2025, a rudnik bi radio punih 60 godina i za to vreme bilo bi iskopano 9,5 miliona tona materijala za ekstrakciju litijum-karbonata, borne kiseline i natrijum-sulfata. U tekstu se precizira da bi rudnik bio dubok 433 metra i da bi okno bi imalo prečnik 8,5 metara. Maksimalan broj radnika bi bio 526, a radili bi u tri smene

– Kao najbolje rešenje za pribavljanje vode navodi se aluvijon Drine, dok bi se otpadne vode, posle prerade, ispuštale u Jadar – pišu autori, pozivajući se na navode iz Rio Tintovog insajderskog dokumenta.

Uticaj na zagađenje voda

U izveštaju stoji da bi u slučaju izrade studije moralo biti konstatovano i “nulto”, zatečeno stanje životne sredine, a da kompanija navodi da se podzemne vode u aluvijonu reka Korenita i Jadar “odlikuju lošim kvalitetom” u rejonu gde se nalazi ruda. To je, po oceni novinara, jedna od tačaka sporenja između Rio Tinta i meštana, koji tvrde da kompanija time namerava da napravi odstupnicu od potencijalnog zagađenjenja voda.

“Posledice izvođenja radova na površini terena mogu biti pogoršanje postojećeg kvaliteta podzemnih voda i promene u režimu nivoa i pravcima kretanja podzemnih voda prve izdani s obzirom da generalno prate morfologiju terena”, a “laguna za procesnu vodu” predstavlja najveći rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi, stoji u nacrtu studije.

Različiti benefiti

Kako ističu autori članka, u dokumentu piše da “iskustvo pokazuje kako je ekonomsko-sociološki uticaj na stanovništvo jedino što donosi benefite”, ali da ti “benefiti” nisu za sve isti, pa da nisu svi zadovoljni.

“Stoga je po pitanju uticaja projekta na stanovništvo uvek teško ostvariti konsenzus u pogledu veličine, ali i štetnosti njegovog uticaja”, stoji u Rio Tintovom dokumentu kojeg citiraju novinari.

Dokument do kojeg su autori došli ne sadrži sve tehničke detalje projekta Jadar, koji bi bili deo finalne studije ukoliko bi do nje ikada došlo. Konačna verzija bi morala da prođe javni uvid, kritiku, komentare i tehničku komisiju resornog ministarstva.

Odlaganje i protesti

Rio Tinto je u januaru saopštio da se projekat Jadar odlaže zbog nedobijanja odobrenja za eksploataciono polje. Ono je i neophodan uslov da kompanija preda Vladi Srbije studiju procene uticaja na životnu sredinu. Kompanija se izjasnila da ne odustaje od projekta, ali da se početak proizvodnje očekuje 2027. godine, a ne 2026, kako je prvobitno planirano.

Savez ekoloških organizacija Srbije, Kreni-promeni, aktivisti, građani i meštani više sela kojima preti istraživanje i kopanje rude mesecima protestuju i traže da se trajno zabrane istraživanja i eksploatacija litijuma i bora u Srbiji. Izvor: Balkan Green Energy News 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *