Malina polka podbacila u ovoj godini

Nije tajna da na sudu završimo zbog međe, puta, vode. Došla neka suluda vremena gde braća ili ukućani ne rade jedni sa drugima. Zavist, nepoverenje, sujeta često pojedu i ono malo ljudskosti što imamo u sebi. Da može i drugačije dokazuju dva ortaka, različite dobi, pogleda na svet, različitih zanimanja. Naravno te 2016 godine malina nije slučajno izabrana kao budući posao, cena, izvoz, profit, no na ovo zadnje su čekali 4 godine. Bilo je čak i dvoumljenja šta dalje. Septembarje svakojak ali se još uvek proredno bere organska polka, mada kako kažu znatno mršavije u odnosu na prethodne dve godine.

  Jedan je sa juga Srbije iz Vranja, drugi je iz Slovenije, Maribora. Vojnička služba njihovih očeva ih dovela do Kraljeva. Oni nisu imali tih ambicija, te su menjali svoje životne pozive. Nisu čak ni sličnih godina, zbog čega su tek posebno interesantni. Malina je ipak presudila da Goran i Zvonko postanu ortaci u njenoj proizvodnji i pored toga što nisu ni saksiju cveća zalili. Na kupljenoj zemlji u Žičkom polju za sada imaju organsku polku na  hektar i 50 ari. Polka se bere minimum tri meseca. Visoke temperature ali i oluje su učinile da je prinos bude znatno manji. Ova godina kažu nije dobra.

,,Nepovratila se.Velike suše, velike nepogode, mi smo dva puta imali nalete vetra koji su toliko oborili maline, odneli stubove da nam je u jednom trenutku došlo, samo da to zađemo i pokosimo. Protivgradne mreže upravo iz tih razloga, ali i nemanja sredstava nismo postavljali. To je velika investicija za ovaj proctor!Sve je tu bilo na zemlji, evo možete da vidite isčupana debla bagrema, ove polomljene grane na ostalim stablima. Ostavili smo za uspomenu.  Sanirali smo nekako, došli radnici, vezivali smo. Ma muka!,, počinje svoju pričuZvonko Krajnc

Ovde se radi od janura do kraja oktobra i nema stajanja, a nema ni pomoći bez plaćanja, po onoj narodnoj use i u svoje kljuse! Mnogo rada i prilično ulaganja, jer ni organsku proizvodnju nisu mimoišla turbulentna dešavanja, te je prikolica stajnjaka je sa 30 skočila na 50 evra.

,, Mnogo je ulaganja, mnogo je bilo i problema ove godine. Nakon dve oluje, krenule su tokom jula velike vrućine preko 35 stepeni. Malinu to usporava, stagnira sa rastom, gori na stablu, plodovi bele, tako da nije ni kvalitet zadovoljavajući. Nestabilno vreme pratilo nas je i tokom avgusta, ili jako sunce ili jaki pljuskovi, septembar takođe. Evo naglo je i zahladnelo, tako da suma sumarum, šta smo ubrali, ubrali smo, ali ova godina je generalno loša. Deševalo se da imamo berbu i u oktobru, sada ne verujem, naročito zbog ranijeg početka berbe! – ističe ortački kolega Goran Stevanović

U ovom lancu važno je imati dobru saradnju sa strukom ali i otkupljivačima. Bez ikakvog predznanja o zemlji, mašinama, mogla je ova njihova proizvođačka avantura da završi i drugačije.Proizvodnju polke prate izvesni problemi, što će ih možda nagnati da menjaju sortiment ili se vrate konvencionalnom uzgoju evo i zašto.

,, Tu treba mnogo rada, mnogo znanja, mnogo prirodnih preparata ali to ove godine ne pomaže ništa! Mala je razlika u ceni da se proizvodi organska polka koja je za nekih 10% skuplja u odnosu na konvencionalnu. To je fakat neisplativo, ni u ceni ni u pogledu roda! Vi kad isprskate konvencionalnu polku, na nju ni muva neće da sleti, a ovu kada prskate prirodnim preparatima počevši od koprive, tu nema šta je ne napada od cikade, didimele, biljnih vaši koje pojedu, unakaze list I dalje nema! Sve to napada organski proizvod. Sve u svemu ozbiljno razmišljamo da naredne godine, bude li zdravlja i para radimo drugačije. Možda čak zamenimo i deo plantaže ili njive koja nam je slobodna sa polanom koja se pokazala otpornijom.,, kažu sagovornici

Neko je rekao da ni rat ne može uništiti neki narod kao loša ekonomija. Niske cene poljoprivrednih proizvoda već dugi niz godina deklarišu naše farmere kao sirotinju. Jake države znaju da samo bogat seljak  može stvoriti i bogatu državu. Zbog toga bi činovnički aparat morao da pomogne selu. Našim sagovornicima 4 hiljade dinara po hektaru ne znači ništa, ali stabilnost tržišta sve.

,, Ove godine ukus proizvodnje je prilično gorak. Što reko naš predsednik malinari bi hteli velike pare za 3 meseca. E da vam ja pojsnim da nije baš tako. Nas dbvojica smo od 20.janura odve, imamo i snimke Malinjaci su košeni, čišćeni, okopavani. Ove godine smo moj ortak i ja rasturili 90 tona stanjaka i to puta dva jer ga treba utovariti, istovariti i rasturiti, za nekih 5-6 dana! Dalje prihrana, zaštita, nega, ma poso do kraja oktobra, pa opet nanovo! Da ne govorimo o tome da je cena proizvoda neznatno porasla u odnosu na prošlu godinu a sve drugo od ulaganja poskupelo najmanje 50%! Jedno prskanje organskim preparatima košta od 100-120 evra, u sezoni svakih 7 dana. ,, ogorčeno će Krajnc

Cena proizvoda određuje cenu rada, kvalitet berbe, kvalitet berača, zadovoljne radnike. Na žičkim poljima dobar berač može dostići dnevnicu od 50 evra u punom rodu.  Na plantaži su mahom stariji radnici, bez posla i penzioneri. Bilo je i nekolicina omladinaca kažu dobro dođe svaki dinar.

Dalji planovi su očigledno oročeni, jer da nisu, plantažu bi širili, ovako čekaju kraj sezone i sumiranje rezultata. Tri pumpe neprestano rade, jer da nije tako ne bi bilo ni ove price a ni naših vrednih sagovornika. U Srbiji na žalost i dalje sve zavisi od drugih faktora.

,,Evo još jedan veliki trošak, voda. Samo za zalivanje tokom jula i avgusta smo ptrošili preko 600 litara benzina, jer pumpa neće na vodu, ona samo izbacuje vodu! To su ogromni troškovi! Berače neću da pominjem jer bez njih realno ovaj posao ne bi realizovali do kraja. Njih takođe treba platiti! To izgleda slabo ko razume. Svi vide krajnju cenu, niko ne vidi šta je sve rađeno i plaćeno pre pakovanja u gajbicu! A ove godine rod je manji za minimum 40%!,, kažu za kraj naši ortaci

 Orgaanizacija posla kuću gradi. Na starom jugiću vidimo lap top i podaci o svakom radniku, svakom kilogramu polke. Vidimo da su ovladali temom, savladali strah i prerasude, uspeli u poslu. U slučaju naših sagovornika ne važi poslovica ortačka kobila kljuse do veka. To su dokazali ovih godina, mi im želimo da potraje i na dalje. Priču su zavredili upravo iz ovog razloga, malina je bila u drugom planu, bez obzira na sve okolnosti. Na žalost priča o organskoj malini je slična svuda na ovom području gde je ona dominantna u odnosu na vilamet I druge sorte.

  Jedino su dobro prošli i cenovno i prinosom, male plantaže vilameta, površine od 10-30 ari. Naročito oni kojima su malinjaci bili pokriveni čak i običnom mrežom, koja je štitila od jake kiše i grada a tokom berbe davala kakvu takvu zaštitu. Druga bitna činjenica u ovoj priči jeste i radna snaga, jer je malo njih imalo izdatat za berače koji su ove godine takođe bili visoko kotirani. Dakle mali porodičan biznis može da se nosi sa svim faktorima koji su bili uzročnik problema na malinjacima. S. C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *