Korišćenjem žetvenih ostataka i organskog otpada Srbija može da bude gasno nezavisna zemlja

Jeftina energija od žetvenih ostataka i organskog otpada šansa je koju još ne koristimo.

A Srbija može da proizvede količinu zelenog gasa (metana) koja zamenjuje količine prirodnog gasa koje se sada uvoze samo od žetvenih ostataka – obnovljivih izvora energije u poljoprivrednoj proizvodnji, tvrdi Duško Bošković, direktor kompanije Wabio Investment Holding SR.

Danas, kada smo suočeni ne samo sa enormnim poskupljenjem energenata nego i sa mogućim prekidom snabdevanja i opasnošću da bar mi u Evropi, zbog rusko-ukrajinske krize možemo ostati bez dovoljnih količina prirodnog gasa, pažnja svih, političara, privrednika i naravno građana, usmerena je ne samo na potencijalne već i na sigurne alternative, na rešenja koje zemljama mogu doneti sigurnost snabdevanja, pa samim tim i energetsku nezavisnost.

Jedno od takvih i praktično jedino moguće rešenje je Wabio tehnologija, kojom se proizvodi zeleni gas (metan), koji se može koristiti kako za proizvodnju električne i toplotne energije u kogeneraciji tako i za proizvodnju samo toplotne energije u industriji, a uz maksimalnu zaštitu životne sredine, kaže Duško Bošković, direktor kompanije Wabio Investment Holding SR.

Jeftina energija od žetvenih ostataka i organskog otpada

„Wabio tehnologija kao sirovine može koristiti žetvene ostatke poljoprivredne proizvodnje, organske delove komunalnog otpada, otpade sa farmi, mulj nastao preradom otpadnih voda, industrijski organski otpad i svu drugu organsku biomasu”, navodi Bošković.

Direktor WABIO Investment Holding SR ističe da se Wabio tehnologijom proizvodi zeleni metan, koji se može skladištiti i transportovati, koji se može koristiti za decentralizovanu proizvodnju električne energije i u kogeneraciji toplotne energije. A kako Wabio tehnologija omogućuje decentralizovanu proizvodnju električne energije nisu potrebna ulaganja u sistem transporta električne energije na velike udaljenosti, koji uzrokuju i značajne gubitke (od 10 do 15%).

Treba istaći da Wabio tehnologija omogućava i proizvodnju zelenog metana (sa 97 do 98% čistoće), po ceni od 220 do 250 EUR za 1.000 Nm3 u zavisnosti od otkupne cene žetvenih ostataka. Navedene cene se odnose na otkup kukuruzovine (85% suve materije, 90% organske materije) po ceni od 35 do 50 EUR/t.

Bošković navodi da Wabio tehnologija za proizvodnju 2.080.000 m3 zelenog metana, koji se može iskoristiti u CHP postrojenju snage 1 MWel za proizvodnju 8.200 MWh električne energije godišnje, zahteva samo 7.000 ž do 7.500 t kukuruzovine.

Wabio tehnologija je jedinstvena u svetu i može da proizvede 1 KWh „zelene” električne energije po ceni od samo 0,045 do 0,075 evra. Navedene cene su, takođe, zasnovane na ceni otkupa kukuruzovine (85% suve materije, 90% organske materije) po ceni od 35-50 EUR/t i zavise od toga da li se koristi motor ili gasna i parna turbine za proizvodnju električne energije.

Prednosti u odnosu na ostale OIE

U odnosu na na druge izvore obnovljivih izvora energije (OIE), kao što su vetar i sunce, Wabio tehnologija ima sledeće prednosti:

  • Wabio tehnologija ima jak socijalni efekat, jer daje mogućnost lokalnoj zajednici, pojedincima a posebno poljoprivrednicima da ostvare dodatnu zaradu sakupljanjem žetvenih ostataka i ostale biomase u procesu snabdevanja sirovinama Wabio postrojenja.
  • Wabio tehnologija proizvodi energiju kontinuirano tokom čitave godine, tako da ne zahteva balansiranje energije.
  • Wabio tehnologija omogućava proizvodnju energenata poput CNG ili LNG, koji mogu da se skladište bez velikih investicija.

Benefit – proizvodnja organskog đubriva

Ističući da naša polja svake godine gubi plodnost zbog sve manjeg sadržaja humusa, što postaje već ozbiljan problem, Duško Bošković ukazuje da, kao nus proizvod, Wabio tehnologije ostaje digestat, koji se uz dodatnu obradu može pretvoriti u odlično „organsko đubrivo“. Njegovom primenom može da se poboljša kvalitet zemlje i poveća prinos zasejanih kultura, bez upotrebe vešatičkih đubriva.

Wabio proizvodi energiju sa negativnim bilansom CO2 jer koristi isključivo otpad kao ulaznu sirovinu.

Wabio tehnologija rešava i ekološke probeleme jer organski deo komunalnog otpada, otpade sa različitih farmi, industrijske organske otpade, pretvara u zelenu energiju. Istovremeno povećava zaposlenost na poslovima separacije i sakupljanja organskog otpada.

Efikasnije od proizvodnje energije u TE na ugalj

A uz sve to navedeno, ukazuje Duško Bošković, koristeći zeleni metan proizveden Wabio tehnologijom, moguće je ostvariti efikasnost konverzije ukupne energije u električnu energiju u visini 50 do 52%, koristeći gasnu i parnu turbine, što je za oko 50% više nego što to danas ostvaruju naše termoelektrane na ugalj.

Povrh toga, koncept gasne i parne turbine sa Wabio tehnologijom pruža mogućnost da se tokom letnjeg perioda proizvodi maksimalna količina električne energije, uz korišćenje gasne i parne turbine. Time se obezbeđuje čuvanje vode u rekama i akomulacionim jezerima za proizvodnju električne energije iz hidrokapaciteta zimi.

Uz to, zimi mogu da se koriste samo gasne turbine, odnosno, da se toplotna energija nakon gasne turbine koristi za grejanje gradova i naselja. S obzirom da Wabio tehnologija omogućava decentralizovanu proizvodnju, tj. da se Wabio postrojenja mogu smestiti u blizini gradova i naselja, industrijskih objekata, industrijskih parkova, ovaj concept daljinskog grejanja se može lako ostvariti – za razliku od grejanja iz termoelektrana na ugalj.

Treba reći i to da je reč o tehnologiji koja je već zaživela. „Partner na Wabio biogasnim projektima u Indiji je BP British Petroleum, a u Kini China Shipbuilding Industry Company. Biogasno postrojenje termičke snage od 30 MW CNG u Kini je nedavno pušteno u rad”, ističe Duško Bošković.

Okrugli sto o Wabio tehnologiji

Više o Wabio tehnologiji u prozvodnji biogasa, zelenog metana i električne energije iz žetvenih ostataka, pre svega slame i kukuruzovine, možete čuti 6. jula na okruglom stolu Kako obezbediti gasnu nezavisnost Srbije? u hotelu Metropol u Beogradu koji organizuju Wabio Investment Holding RS, Redakcija portala Energija Balkana i Udruženje za održivu energetsku tranziciju (ZOET).
Poziv za učešće na okruglom stolu možete pogledati ovde https://energijabalkana.net/kako- obezbediti-gasnu-nezavisnost-srbije/ Autor: Jelica Putniković / Energija Balkana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *