Kolika je realna opasnost od ptičijeg gripa?

Nacionalna referentna laboratorija VSI “Kraljevo”, zahvaljujući svojoj opremljenosti i kadrovima, kao i dosadašnjim dobrim rezultatima, uspela da zauzme jedno od vodećih mesta u lancu sličnih laboratorija. Svoju visoko kotirajuću poziciju je stekla pre svega u dijagnostici bolesti živine i ptica, a za koje je naša laboratorija i referentna na nivou države.Ptičiji grip koji se od oktobra širi Evropom, stigao je i u Srbiju na par lokaliteta  gde je virus otkriven uglavnom kod labudova. Ovaj virus iz jedne zemlje u drugu najčešće prenose divlje ptice zbog čega se brzo širi Evropom izazivajući zabrinutost u živinarskoj industriji.Poslednje registrovano otkriće u okolini Vrnjačke Banje, navelo nas je da potražimo odgovore upravo u VSI ,,Kraljevo,, Kod ptica je otkriven podtip virusa H5N8, za koji je navedeno da nije opasan po ljude.

 Kao i kod nekih drugih sojeva ptičjeg gripa, za patogeni soj H5N1 zabeleženi su izolovani slučajevi infekcije ljudi,njih nešto više od 120 u zemljama jugoistočne Azije, od kojih je polovina završila smrću obolelog. U svom sadašnjem obliku virus ipak nije posebno opasan za opštu ljudsku populaciju jer nema prenosa sa čoveka na čoveka, tako da su infekciji, izložene samo osobe u relativno intenzivnom kontaktu sa obolelim pticama.

Nauci je poznato 1.415 vrsta mikroorganizama koji izazivaju bolesti kod životinja, od kojih 868 mogu da inficiraju i ljude. To je čak 60 odsto. Taj podatak nedvosmisleno ukazuje na značaj veterinarske medicine za svako društvo. Osim influence i atipične kuge živine, ova laboratorija referentna je i za hlamidiozu, groznicu Zapadnog Nila, infektivni burzitis, infektivni bronhitis i mikoplazme. Od ovih sedam nabrojanih bolesti, četiri se mogu preneti i na ljude, a ostale tri su bolesti koje mogu naneti ogromne ekonomske štete živinarstvu, kao jednoj od najrazvijenijih grana stočarstva . Naravno da su svima, medijima i građanima, posebno zanimljive one koje po svojoj prirodi mogu da inficiraju veći broj ljudi ili izazovu posledice po javno zdravlje, a lako se prenose bez veće mogućnosti kontrole. Inače ptičiji grip je sezonskog karaktera, tako da za struku u vreme seobe ptica ova pojava nije velika novost.

,,Naravno, ovo je sezonska bolest i tiče se migracije ptica i biologije samoga virusa. Dakle, s kraja jeseni i početka zime i kraja zime i početka proleća, mada imamo delove Evrope i sveta gde se ona pojavljuje tokom čitave godine i možemo reći kada je epidemiološka sitacija kada je avijerna influence u pitanju ppgotovu u Evropi jako nepovoljna. Gotovo da nema države koja nije prijavila slučaj avijerne influence kod divljih ptica, s tim što u velikoj meri imamo I pojavu ove bolesti kod domaće živine, odnosno na farmama bilo da su u pitanju ćurke, patke, guske ili tovni pilići, koke nosilje. Mi za sada imamo slučajeve isključivo kod divljih ptica, osim u jednom slučaju kada se radi o pticama koje su kolekcija u privatnom zoološkom vrtu.Reč je o privatnom zoološkom vrtu kod Vrnjačke Banje. Vlasnik je prijavio uginuće labudova, polovinom oktobra u dva navrata po dva labuda, po prijavi vlasnika mi smo vršili jedno manje istraživanje da vidimo koliko je tu virus prisutan. Nakon toga je izvršeno uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje cele populacije na tom prostoru koji ima nekih 800 raznolikih ptica I potvrđen je uzročnik ptičjeg gripa. Obolele ptice i one koje su bile u neposrednom kontaktu sa njima su uklonjene, da bi se zaustavilo dalje širenje. ”, kaže Mišo Kolarević, direktor Veterinarskog specijalističkog instituta (VSI) u Kraljevu.

Stručnjaci ovog instituta, pre svega vođeni iskustvima sa ptičjim gripom od pre nekoliko godina, kažu da su uspeli da ga stave pod kontrolu, kako virus pre svega ne bi dospeo na živinarske farme.

“U zaraženoj zoni je urađen kompletan popis živine i sve farme smo obišli. Zoo vrt je zatvoren i kontrolisan iz realnih razloga. Naime, vodeći put prenošenja ovog oboljenja  je pre svega direktan i indirektan kontakt sa sekretima i ekskretima ptica i živine, kontaminirana voda, hrana  živinskog porekla, zagađena oprema i odeća i na kraju vazdušni put, koji je kod običnog humanog tipa gripa na prvom mestu. Uzročnik ptičjeg gripa preživljava u ptičjem izmetu 3 meseca, u vodi 4 dana na 22 stepena, a preko 30 dana na 0°C. Kao i virus gripa osetljiv je na temperature više od 56°C.  Inficirane patke izlučuju virus ptičjeg gripa od 11 do 17 dana.  ”, objašnjava sagovornik

Ptičji grip može da pogodi sve vrste ptica, a može da se širi preko zaražene hrane, vode i mesta gde noće, a ljudi virus mogu da raznose preko obuće, opreme i vozila. Malo je verovatno da se taj virus prenosi na ljude, jer, ne postoje poznate infekcije kod ljudi.To ga razlikuje od virusa H5N1, koji takođe uzrokuju ptičji grip, ali može biti opasan i po ljude. Mi smo kaže Kolarević spremni jer su kontrole učestale. S obzirom da govorimo o dva tipa virusa H5N1 i H5N8, nameće se pitanje da li se treba plašiti i po ljudsko zdravlje i koja je razlika u tipovima virusa.

,, Generalno svi ti virusi avijarne influence se dele na nisko i na visoko patogene, tako da je najvažniji zadatak laboratorije da otkrije sa kojim tipom virusa se suočavamao. Već godinama dominira podtpi H5N8, za koga su zabeleženi slučajevi kod ljudi ali sa nižim rizikom po ljudsku populaciju. Kada je u pitanju H5N1 kod njega je dokazan taj karakter da može da pređe sa ptica i sa živine na ljude. Ali treba reći da postoji više podtipova koji mogu preći sa živine i ptica na čoveka i ono što treba naglasiti i da je ova bolest prvenstveno bolest ptica i da su prelasci na čoveka jako retki. Dešava se u slučaju bliske kohabitacije ptica, živine i ljudi što je karakteristika za neke delove sveta tradicije i navika u specifičnom načinu ishrane. Imali ste priliku da vidite snimke potpuno otvorene pijace u neadekvatnim uslovima, meso termički neobrađeno, uglavnom govorimo o istočnoj kulturi. Takođe može postojati rizik i kod ljudi koji su profesionalno izloženi na farmama kao što su veterinari i radnici. Ono što je povoljna okolsnost kada je ova bolest u pitanju, je ta da transfer sa čoveka na čoveka je gotovo nemoguć, za razliku od Covid-a gde imamo poreklo sa životinja ali se on lako adaptirao i prelazi sa čoveka na čoveka.,, ohrabruje Kolarević

   Prvobitni oblik virusa H5N1 nije bio tako agresivan. Prvi slučaj zaraze među životinjama zabeležen je još 1959. godine kada je u Škotskoj izbila epidemija koja je zahvatila brojne farme pilića, a slična epidemija se raširila i među ćurkama u Engleskoj 1991. godine. Kako smo u čuli, bar što se tiče ljudskog roda nema brige, što se na žalost ne odnosi u ovom slučaju i na živinu. Njega iz jedne zemlje u drugu najčešće prenose divlje ptice zbog čega se brzo širi Evropom izazivajući zabrinutost u živinarskoj industriji nakon što su prethodne epidemije dovele do eutanazije desetine miliona ptica i ograničenja u međunarodnoj trgovini. Dakle, mogu biti veliki ekonomski gubici na farmama. Mere preventive su zato neophodne i podrazumevajuće.

,, Kada je u pitanju ptičiji grip preventive su zaista biosigurnosne i bibezbednosne mere u samim objektima, a one podrazumevaju stalnu dezinfekciju, kontrolisan ulazak vozila u krug farme, sprečavanje kontakta sa divljim pticama. Vakcinacija ovde nije izlaz i ne možemo govoriti o vakcinaciji kao preventive. Ono što možemo učiniti iz vizure struke da pratimo, odnosno imamo stalni nadzor koji je ustanovljen ove godine na teritoriji cele zemlje. Sprovodi se u dva ciklusa septembar, oktobar i novembar sada i februar, mart i april naredne godine. Taj process će najverovatnije biti kontinuiran i zato sada imamo povećan broj slučajeva jer aktivno sa kolegama iz drugih instituta, orintologa i vereniraskih službi sa terena pratimo aktivno migracije ptica, prosto jurimo virus. Nismo u pasivnom statusu da reagujemo kada se desi problem, već ga kontrolišemo na staništima ptica ali i u ekstenzivnom gajenju domaće živine u neposrednoj brizini rezeorvara divljih ptica. Kod ptičjeg gripa obavezna je zaštitna oprema kod osoblja koje radi na suzbijanju epidemije i preporučuje se izolacija obolelih, strogi karantin područja gde je ustanovljen virus, kao što je evo poslednji slučaj i sa ovim zoovrtom.,, zaključuje direktor VSI Kraljevo

  Veterinarski specijalistički institut „Kraljevo“ uspešno obavlja delatnosti zaštite životinja, kontrole namirnica životinjskog porekla, laboratorijsku dijagnostiku, rano otkrivanje, praćenje, suzbijanje i iskorenjivanje zaraznih i parazitskih bolesti životinja, hrane za životinje i vode, zaštitu životne sredine i veterinarsku sanitaciju, promet veterinarskih lekova, vakcine i opreme kao i ostale delatnosti iz domena veterinarstva na području 25 opština jugo-zapadne Srbije odnosno Raški, Rasinski, Moravički i Zlatiborski upravni okrug.

REZIME

Od 1. januara do kraja. novembra 2021. godine potvrđeni su slučajevi visoko patogene influence ptica u uzgojima peradi pretežno uzrokovane virusom podtipa H5N8 u Bugarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Nemačkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Ukrajini, Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj, Švedskoj i Francuskoj. Gde je identifikovan je podtip H5N5, dok je u Holandiji zabeležen podtip H5N1.

Mnogi virolozi upozoravaju na veliku mogućnost, pa čak i izvesnost promene u genetičkom sastavu soja kojom bi postao prenosiv među ljudima što bi moglo dovesti do pandemije slične španskoj groznici iz 1918 godine sa velikom smrtnošću (do 5% obolelih).

  Ptičji grip je zarazna bolest ptica koju uzrokuju pojedini sojevi virusa  influenzavirus A. Virus influence izuzetno je varijabilan i podložan stalnim genetičkim promenama,mutacijama i izmeni gena među sojevima, pa se pojavljuje u velikom broju podtipova i sojeva, od kojih samo manji broj dovodi do izražene bolesti kod ptica. Jedan takav patogeni soj -podtip H5N1, je prvi put zabeležen 1997.godine u Hongkongu i od tada se proširio velikim delom Azije i Istočne Evrope. Ukupan broj ptica koje su umrle od gripa ili su usmrćene zbog sprečavanja širenja zaraze procenjuje se na oko 120 miliona.

 Dezinfekcija nema značaja kod običnog gripa, ali je zato obavezna kod ptičjeg oblika. Kod gripa je vakcinacija uspešno sredstvo prevencije dok još uvek nije proizvedena vakcina protiv ptičjeg gripa za humanu populaciju iako se na tome intenzivno radi. S. C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *