Da li malinare čeka neizvesna godina?

Prošle godine otkupna cena maline zabeležila je rekord. Međutim, mnogo je proizvođača koji nisu uspeli da naplate potraživanja. Hiljade tona maline još uvek u hladnjačama.

U manjim hladnjačama prošlogodišnje maline su zamrznute, a taj lager nikako da se smanji i dalje čekaju kupce. Božo Joković smatra da država može pomoći odobravanje povoljnijih kredita, jer su se poslovne banke uglavnom povukle iz te oblasti.

„I ovde je zakazao menadžment prodaje. Nije naša malina prodavana zato što je u 2022. godini 5000 tona uveženo maline, po mnogo većoj ceni, nego koja je bila ponuđena nama u prodaji. Mi smo rešili da dođemo u kreditni aranžman sa državom, da nam omoguće kredite, da bi smo isplatili poljoprivredne proizvođače, jer mi smo ušli pošteno u ovo sve, proizveli i moramo ovo i prodati“, kaže direktor Prve složene zemljoradničke zadruge „Naši voćari“ Božo Joković.

U problemu su ne samo male hladnjače, nego i veliki broj proizvođača, smatra Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku. Pojedini voćari odlučili su da skladište prošlogodišnji rod u tuđim kapacitetima – ne hladnjačara, već proizvođača maline.

„Tako da je procena oko pet posto prošlogodišnjeg roda je na taj način lagerovano u našim hladnjačama. I oni su, kažem, u velikom problemu. Takva malina se trenutno prodaje po ceni od 300 dinara, pa čak i 270 dinara na domaćem tržištu, a to je daleko ispod cene po kojoj su prošle godine pisali otpremnice, odnosno, od one nekih 510 dinara, 530 dinara, pa čak i 600 dinara, koja je pominjana u otkupu za rod 2022. godine“, objašnjava dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku.

Veliki izvoznici će prerađivati samo ugovorene količine sa stranim partnerima. Pojedini smatraju da je Srbija izgubila svetsko tržište, jer je u januaru izvezeno samo 4.700 tona, najmanje za poslednjih petnaest godina. Lageri su puni i treba ih isprazniti kako bi se ovogodišnje voće zamrzlo. Zbog toga i proizvođači i izvoznici smatraju da pre početka berbe treba pronaći rešenje za povratak na svetsko tržište. Kažu da od proizvodnje maline, direktno ili indirektno, živi veći deo Srbije. Izvor:RTS

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *