Aprilski mraz i sneg izazvao probleme poljoprivrednicima – Šta dalje?

    Početak godine je obećavao. Čak su visoke temperature, u februaru izmamile bržu vegetaciju, da bi pravi šok izazvala zima u aprilu. Rana kajsija je uglavnom obrana, u plastenicima je ispod agrila promrzavao mladi krompir, setva je uglavnom odložena, dok o proizvodnji povrća na otvorenom niko nije ni pomišljao. Proizvođači cveća i rasadničari u kraljevačkom kraju su tek sa prvim majskim danima odahnuli. Prve domaće jagode obradovale kupce tek za Uskrs.

    Koliko su ovaka temperaturna dešavanja poremetila ekonomiju poljoprivrede znaće se tek daljom vegetacijom i vremenskim prilikama. Struka kaže da kasni prolećni mraz, pa ni sneg u paruilu nisu iznenađenje, čak su i redovna pojava u prvoj dekadi aprila.Međutim za one koji su imali lak san u svojim plastenicima tokom zime, zimski sneg je nova santa koja im se obrušila na novčanik ali i dalju proizvodnju. Elem da krenemo od povrtara.

    U proizvodnji rasada je veoma bitno da se proizvede kvalitetan rasad jer je dokazano da od kvaliteta rasada u velikoj meri zavisi ukupna produkcija biljke pa i sam prinos. Važno je da dobije dobar rasad, jer joj samo kvalitet donosi dobit i zadovoljstvo. Mila Milovanović ovu proizvodnju radi dugi niz godina, ali kaže da kako ova nikada nije zabeležena, sa toliko osocilacija i pomeranjem kasnijih rokova setve. Uobičajeno je krenula krajem januara.

,, Kao i svake godine radimo ranu rasadničku proizvodnju, ali sukcesivno i za kasnije rokove sadnje na otvorenom. Ove godine bili smo suočeni sa nizom problema. Februar je bio izuzetno topao, tako da smo strepeli da će biljke prerasti, nakon toga smo morali da dogrevamo plastenike jer se minus i po nekoliko dana u martu i parilu spustao i do -8 celzijusa. Takav stres je ogroman za biljke! Stres i za nas same. Kalendarski gledano, godinama smo ovaj rasad prodavali od 10. Aprila, ove godine smo kupce vraćali sa kućnog praga jer je temperatura i dalje mimo svih stnadarda za sadnju. Ukoliko bi te biljke propale, a propale bi sigurno na niskim temperaturama, jer su ovo toploljubive kulture, bio bi to veliki neuspeh i za nas rasadničare. Došlo bi do velikog nepoverenja i velikog znaka pitanja našeg daljeg bitisanja. Prodaja je bojažljivo krenula tek ovih damna pred Uskrs, ali ni to nisu neke velike količine. Što se tiče cene našeg rasada nije se menjala godinama dok su impute proizvodnje povećani za minimum 15 %. Ove godine smo taj problem pokušali da eliminišemo povećanjem broja biljaka. Sada, opet postoji bojazan da li će biti prodat! Nezahvalna i nestabilna godina. – kaže Mila

  Do tančina se mere ulaganja svake godine jer je ova proizvodnja najskuplja. Po nepisanom pravilu gotov proizvod ili poluproizvod na našim prostorima svoju cenu ne menja godinama, što nam potvrđuju i Bugarinovići koji za razliku od Mile rasda prodaju uglavnom na kraljevačkoj pijaci. Problemi su gotovo identični.

,, Neubičajeno vreme. Velike temperaturne oscilacije donele su nam problem svake vrste. Oni koji imaju dobre plastenike i obezbeđene uslove, sa kupovinom rasada krenuli su tek prošle nedelje. Biljke su bukvalno na klackalici da prerastu fazu presađivanja. Tada im je neophodno više vremena da se adptiraju na novu sredinu. Najveći problem su bili prizemni mrazevi koji su bili poprilično veliki naročito za april, koji je važio za mesec naših prvih prihoda. Osim toga planirali smo da u plastenicima gde smo uzgajali rasad da radimo dalju proizvodnju. Neko za dalju sadnju, neko za proizvodnju ranijeg povrća, međutim ni to neće biti najverovatnije isplativo, imajući u vidu da ćemo sa kašnjenjem sezone od 3 nedelje biti manje konkurentni sa uvozom povrća iz Albanije . Tako da ne znam šta bi vam rekao vidite i sami.,,- ističe Jovan Bugarinović, proizvođač rasada

    Kosta Vulović je svoje plastenike smestio u najlepšoj ravnici Žičkog polja. Ipak blizina Ibra mu je na nekoliko dana tokom aprila oprljila mladi krompir ispod agrila. Kaže da je plastenicima i  rasadniku više potrošio za grejanje ovog proleća nego u januaru i februaru kada je realna potrošnja struje i ogreva za ovu proizvodnju.

,, U skoro svim objektima imam termometar. Danima ne silazi ispod minus 4. Jutros je imilo -8 celzijusa. Smrzao sam se ja,  a ne moj krompir. Da nisam pokrio agrilom bila bi čista,,sarana bez popa,, Na krajevima uz zid plastenika i na vratima sve je spržilo. Greota, a stiglo na rod. U ovo vreme sam prethodnih godina brao prve jagode, sada će na pijacu tek za praznike, naravno ako opet ne okrene neki kijamet! Ma nek smo zdravo, biće ovoga opet,, kroz smeh zaključuje Kosta

  Što se tiče ratara, odnosno stočara jer u kraljevačkim atarima, kukuruz je kultura koja se zasniva iključivo za porebe stočarenja, stanje je šaroliko. Neki su tek posejali, neki rade tretman na ,,crno,, oni treći tek planiraju setvu. Imamo čak situaciju da se kukuruz u nekim parcelama presejava jer je došlo do klijanja na veoma niskim temperaturama ili su one nastupile odmah posle klijanja. Vlage je bilo, ove godine u izobilju ali  temperature ispod 5 stepeni Celzijusa nisu dozvolile razvoj biljaka. Naši stari bi govorili,,kada bosom nogom možete da gazite po zemlji, ona je dovoljno topla da seme nikne,,.  Dakle od 8- 12 stepeni celzijusa, dok je optimalna temperatura klijanja i nicanja svih biljnih vrsta karakterističnih za ocvo podneblje 25 stepeni, tako pišu knjige. Savetodavci i apotekari kažu da je do kraja aprila u kraljevakom kraju i do uglavnom u priobalju reka i ravnici, zasnovano nešto malo više od 50% predviđenih površina pod kukuruzom. Do sredine maja zvuk sejalice će biti uz cvrkut ptica česta muzika u selima.Na jednoj parceli u Gotovcu zatičemo braću Gajević kako presejavaju.

,, Sejali smo polovinom aprila, kao svake godine bilo je par dana lepo, prosušilo. Posle toga zahladnelo. Niklo je ali ponegde mora da se preseje. Ovde je na kraju njive ležala i neka voda, tako da iskoristimo i ovo malo semena što je preteklo. Tamo na sredini njive suvo ko barut. Vljala bi da padne i neka kiša. Čudna godina! Nego da vam kažem u ovim krajevima se setva nekako uvek oduži do Đurđevdana. Samo da ne bude neke velike vode ili suše. Sve se promenilo od kada smo izgubili četiri godišnja doba. Izguraće kukuruz, biće proje!,, samouvereno će domaćin Radisav

   Pšenica se za sada dobro drži, mada ova kultrura nije preterano zastupljena u ovdašnjim krajevima. S početka vegetacija bila je dosta žuta, ratari kažu da su primetili i blajhanje, tako da su tretmani prihrane i zaštite bili neminovni. Nekima će shodno poskupljenju hemije i goriva ovaj procesi biti nebitan, drugima pak dobit. Stvar izbora, rekli bi!

  Mraz opet obrao kajsije

    Ovogodišnji aprilski sneg i niske temperature voćari će takođe dobro da zapamte, nažalost po štetama. Oštećena je manje –više većina voćnih vrsta, a najviše rana kajsija. Sneg je tokom aprila u tri navrata zahvatio sela kraljevačkih atara, ali se na sreću nije dugo zadržavao, naravno ne računajući sela Studenice i Rudna gde su i putevi bili neprohodni. Tek ucvetalo voće, izuzimajući jabuku pod snegom i minusnom temperaturom od nekoliko dana umanjio je svakako rod.  Od mrazeva su voćari u Bukovici, Lascu, Dedevcima, spas potražili u zadimljavanju, jer uslova za savremeniju odbranu nema. Naime, mnogi proizvođači voća rešenje vide u instaliranju anti-frost sistema za zaštitu voćnjaka od smrzavanja, ali je ta investicija još uvek san letnje noći. Drugi problem je i samo postavljanje iste. Dešava se da jedan voćnjak na nižoj koti potpuno mraz oprlji dok na višoj voće prerodi. Da je kao što nije, bila bi to, tako reći prirodan proreda, međutim voćari kažu da je i oplodnja bila izuzetno mala.

,, Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova u voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvetovi, otvoreni cvetovi i tek zametnuti plodovi. Cvetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosetljivije prema mrazu i često mogu delimično ili potpuno izmrznuti, naročito kod badema, kajsija, nekih šljiva, bresaka itd.  Štetnost kasnih prolećnih mrazeva na pojedine voćne vrste je pre svega uslovljena fenofazom u kojoj se te voćne vrste nalaze. Ostale kontinentalne voćne vrste kasnije ulaze u fenofazu cvetanja, pa prema tome i ređe im izmrzavaju cvetni pupoljci. Čak i kod istih sorata voćaka na otpornost mogu uticati meteorološke prilike tokom vegetacije, načini gajenja i negovanja, stanje zrelosti drveta i količina rezervnih materija u tkivu, stepen razvijenosti pupoljka, mesto pupoljka na grančici, starost voćaka, jačina i trajanje niskih temperature, da li su cvetovi vlažni ili suvi pri delovanju mraza , dakle mnogo toga,,- povrđuje Vladimir Kostić iz PSSS Kraljevo

Od Kostića saznajemo i podatak da je pregledom voćnjaka u kraljevačkom kraju ustanovljen rodni potencijal kruške koji u ovoj godini na žalost ne obećava!? Tome nisu doprineli samo temperaturni minusi već i niz drugih faktora, od prošlogodišnjeg solidnog roda te do napada bolesti i šteočina koje su ipak prezimile, za razliku od plodova.
   Ono što dodatno plaši voćare bilo je oprašivanje jer niske temperature smanjuju izlet pčela koje su glavne radilice u ovom poslu. Upućeni tvrde da su situaciju mogle da spasu solitarne pčele. Za sada potencijal roda nije toliko loš, mada dok plodovi ne odknu u daljoj fenofazi nećemo zanti koliko je deformisan. Kada smo već pomenuli pčele, pčelari kraljevačkog kraja tvrde da ne pamte lošiju godinu. Većina njih je zbog hladnog vremena dodatno vršila prihranu ovog proleća, jer čak i ono paše što je bilo na otvorenom pčelama nije bilo dostupno zbog hladnoće. Bagremova paša će kasniti ove sezone, ali se nadaju da je majske kiše unište kao lane.

Deca cveća

    Priču ćemo završiti cvetno i optimistično, jer predpraznično raspoloženje je bila uvertira za srećan kraj prve sezone u proizvodnji cveća. Ovih dana sve vrvi u plastenicima ovdašnjih cvećara. Prodaja je krenula tek od 20. aprila intenzivno. Njihova računica se svodila minulih sezona znatno ranije, ali kako tvrde šta se mora nije teško. Ono što je savršeno jesu biljke koje su upravo u ovim objektima dobili svoj pun raskoš, kolorite, cvetove. Naravno dodatne tri nedelje uzgoja su poskupele proizvodnju ali ne i prodajnu cenu.

,, Bilo je sporadičnih problema. Zima nam je bila naklonjena, međutim kada je trebala da krene prodaja naglo je zahladnelo. Kupaca je bilo sporadično. Tek je ovih dana krenula prava prodaja i trajaće sigurno do polovine maja. Nakon toga dezinfekcija pa krećemo već sa ponudom za jesen. Ono što će obeležiti ovu sezonu je i visok kvalitet biljaka. Naime produžena sezona boravka u našim objektima jeste iziskivala nama dodatne troškove i mnogo pažnje i nege, ali izgledaju zaista savršeno. Kažem bilo je problema, oscilacija ali smo ipak na kraju zadovoljni. To što nismo promenili cene, jeste samo tržište, ali nama je važno da održimo kvalitet. Dobit ćemo morati da nadomestimo kroz veći broj biljaka.,, kaže Nikola Joković, cvećar

    Neki od kupaca kažu da imaju prostora kupili bi sve, oni drugi su verni klasičnom izboru, dok oni treći ipak poslušaju savet naših domaćina da kupe ono čemu imaju vremena da se posvete. Najtraženije su uobičajeno surfinije, devojački venac, muškatle svih varijeteta, margarete, karanfili, bosiljak….

     Kako smo na kraju čuli od naših domaćina koji se ovom proizvodnjom bave dobrih 15 godina kvalitet je ono što određuje svaki uspeh. Sudeći po uzajamnom poverenju balkoni u kraljevačkom kraju biće opet lepi. Mi se nadamo da će maj omogućiti i ostalim proizvođačima dobru setvu, sadnju a samim tim i dobar rod.  Nebo na žalost, nema kišobran!

Sonja  Cvetković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *