Tehnologije Uncategorized Vesti

Ovo su proizvodi sa statusom “državnog brenda”

Bez kontinuirane proizvodnje i standardizovanog kvaliteta, ni brend ne može puno da pomogne.Od ariljske maline do rtanjskog čaja, 44 poljoprivredna i prehrambena proizvoda našla su se u katalogu “Autentična Srbija” Ministarstva poljoprivrede, čime su stekla “državni” brend, a njihovi proizvođači ekskluzivitet da ih obeleže imenom porekla i geografskom oznakom.

    Naime, kako bi srpska poljoprivreda prerasla iz sirovinske baze u moderan sektor koji proizvodi visokokvalitetne prehrambene proizvode, prepoznatljive na domaćem i na svetskom tržištu, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru Tvining projekta EU “Jačanje kapaciteta za sprovođenje i dalji razvoj zakonodavstva u oblasti organske proizvodnje i politike kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda” pripremilo katalog “Autentična Srbija” o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom.

  – Poslednje dve decenije tržište hrane i pića karakteriše rastući trend tražnje za proizvodima koji se odlikuju autentičnošću i tradicijom, odnosno proizvodima koji se odlikuju dodatnom vrednošću koja proizilazi iz vrednosti njihovog kvaliteta, načina proizvodnje ili specifičnosti podneblja sa kojeg dolaze. Srbija ima ogroman potencijal u ovom segmentu, jer je zemlja klimatskih i geografskih različitosti, bogate kulture i tradicije. Upravo iz tih razloga sistem zaštite oznaka geografskog porekla predstavlja jedan od najboljih “alata” za brendiranje hrane i pića. Takve oznake, istaknute na ambalaži, daju ekskluzivnost proizvodu i upućuju kupca na određeni region ili mesto, kao i na sve specifičnosti koje taj proizvod poseduje – objašnjavaju u Ministarstvu.

Na spisku 44 proizvoda “Autentične Srbije” su ariljska malina i višnja oblačinka (voće), vrbnički beli luk, begečka šargarepa, ivanjički krompir, futoški sveži i kiseli kupus (povrće), ečanski šaran i kladovski kavijar (ribe), zlatarski, homoljski, somborski, sjenički i svrljiški, te pirotski, staroplaninski i svrljiški kačkavalj (sirevi), petrovska, sremska i požarevačka kobasica, lemeški i sremski kulen, vršačka šunka, sjenička stelja, goveđa i svinjska užička pršuta i užička slanina (mesne prerađevine), leskovačko roštilj meso, sjenička jagnjetina, valjevski duvan čvarci, leskovačka sprža, leskovački domaći ajvar i svrljiški belmuž (proizvodi), fruškogorski, homoljski, deliblatski, vlasinski, đerdapski i kačerski med, apatinsko i vršačko pivo i konačno rtanjski čaj.

Njihovi proizvođači, kako je navelo Ministarstvo poljoprivrede, kao ovlašćeni korisnici imaju isključivo pravo da svoj proizvod obeležavaju kontrolnim markicama sa oznakom “kontrolisano ime porekla”, odnosno “kontrolisana geografska oznaka”.

– Izuzetno je važno za sve proizvode, ne samo za poljoprivredne, da budu brendirani i da imaju prepoznatljivo ime, ali pre svega da iza tog imena stoji nesporni kvalitet. Ovde imamo proizvode koji su manje-više prepoznatljivi na domaćem tržištu, ali za inostrano tržište, pored na ovaj način zaštićenog imena, neophodan je kvalitet. Ne sme da se dogode oscilacije u kvalitetu ili da proizvođač ne može da ispoštuje izvozne porudžbine. Bez kontinuirane proizvodnje i standardizovanog kvaliteta, ni brend ne može puno da pomogne – kaže ekonomista Saša Đogović.

suvo voće Foto: Profimedia

Prema njegovim rečima, Srbija u sektoru poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda svakako ima potencijal, s obzirom na povećanu tražnju na svetskom tržištu za pojedinim artiklima. Primer za to su prošlogodišnji izvozni rezultati suve šljive koja se, inače, nije našla na spisku proizvoda kontrolisanog porekla i geografske oznake.

– Prema Austriji smo lane imali povećan izvoz suve šljive za 125 odsto, u Nemačkoj je izvoz tog proizvoda bio veći za 163,7 odsto, za Slovačku četiri, a za Mađarsku 7,8 puta veći nego u 2019. godini. To su izuzetno rastuća tržišta, a primer suve šljive, koja nije obuhvaćena ovim brendiranjem, potvrđuje koliko je kvalitet presudan. Sad, samo je pitanje da li imamo dovoljno kapaciteta i proizvoda da ih podmirimo – navodi Đogović.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *