Agroekologija Ratarstvo Reč struke Tehnologije

Zašto je ugar – bitan element plodoreda?

U prošlosti ugar je predstavljao bitan element plodoreda. Uloga ugara bila je značajna radi obnavljanja plodnosti zemljišta tj. nakupljanja humusa i azota i suzbijanja štetnih pojava u zemljištu, tzv. ”zamor zemljišta“

Sa razvojem i unapređenjem poljoprivrede, ugar je u potpunosti nestao. Danas kad neko spomene ugar pomisli se na zapuštenu površinu. U Evropskoj uniji Programom direktnih plaćanja ugar se svrstava u ekološki značajne površine za dobijanje dodatnih subvencija u okviru osnovnih plaćanja, i time se naglašava njegov značaj za eko sistem. Zapravo, zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne sprovodi poljoprivredna proizvodnja.

Ugar razvrstavamo na crni i zeleni. Pod crnim ugarom podrazumevaju se površine ostavljene na odmoru, obrađuju se, ali se ne zasniva usev.

Na površini pod zelenim ugarom zasniva se usev koji će biti zaoran u zelenom stanju u cilju zelenišnog đubrenja i poboljšanja svojstava zemljišta. Površina na ugaru ne sme zarasti u šikaru i korove, a održava se košenjem. Na površinama pod ugarom koje su ekološki značajne površine ne smeju se primenjivati zaštitna sredstva.

Dakle, ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu, te se može kositi. Iznikli biljni pokrov može se malčirati, tanjirati, plitko preorati, pokositi, ali ne sme se suzbijati herbicidima.

Usevi za zeleni ugar su leguminoze (lucerka, detelina, bob…) i neleguminozne biljke (repica, gorušica, uljana rotkva…) Seju se 25 – 100% veće količine semena od uobičajenih, kako bi usev bio gust i bolje izdržao konkurenciju sa korovima.

Zaoravanjem ovih useva zemljište se obogaćuje sa 35-40 t/ha zelene mase i 100-200 kg/ha fiksiranog azota u zavisnosti od krmne leguminoze. Smatra se da se od ovih useva sa prinosom od 20-30t/ha zelene mase, nakon zaoravanja obrazuje količina humusa koja je ekvivalentna količini dobijene od 8-12 t/ha stajnjaka, dok količina azota zaorane mase iznosi 50-60 kg/ha trave, a druge neleguminozne biljke više doprinose stvaranju humusa, ali slabije oslobađaju hraniva, pogotovo ako se zaoravaju u kasnijim fazama porasta.

Obično se zaoravaju biljke u fazi cvetanja, zelenu masu pre zaoravanja potrebno je usitniti radi lakše obrade. Pojedini usevi kao što su biljke iz familije Brassicacae i facelija svojim prisustvom na njivi utiču na smanjenje prisustva ili totalno eliminišu nematode.    PSSS Kraljevo

Ostavite komentar

E-mail adresa nece biti objavljena. Obavezna polja su oznacena *

4 × 1 =